Iza Anala Hrvatskog politološkog društva je još jedna uspješna godina. Naš „glavni proizvod“, devetnaesti svezak Anala, službeno je objavljen prije dva tjedna. Uz sedam izvornih znanstvenih članaka, šest recenzija, dva reagiranja, dva osvrta, jedan pregledni rad, jedno prethodno priopćenje, jedan uvodnik i jedno izvješće sa skupa (sve zajedno – 21 tekst), ovaj svezak je nešto skromniji od, prethodnog, osamnaestog (s njegovih ukupno 30 tekstova). Štoviše, cilj nam je bio ponuditi sažetiji, pa i time koncentriraniji skup tekstova koji predstavlja dostignuća politologije i srodnih znanosti u 2022. godini. Bit ćemo iskreni i priznati da je jedan od ključnih faktora u toj odluci smanjivanja obujma bilo prilagođavanje scijentometrijskim i rangirajućim principima velikih baza časopisa i znanstvenih radova; principima koji zahtijevaju niz kompromisa s obzirom na uredničke nagone. Na stranu uobičajene prigovore koje jedan ovakav, u globalnoj perspektivi ipak mali časopis može imati spram takvih velikih sustava koji nemaju osjećaja za lokalne partikularnosti, smatram da se ta potreba za sažimanjem, na kraju, pokazala kao dobar poticaj za nas. S poukama iz našeg prvog poduhvata izdavanja časopisa, vjerujem da je uredništvo u drugoj godini odradilo kvalitetniji posao nego u prvoj godini. Barem jedan pokazatelj koji mogu istaknuti je naprednije i ažurnije djelovanje po online first principu – preko tri četvrtine sadržaja ovog sveska postalo je dostupno prije samog izdavanja. Dakle, s uslužne strane je jasno da smo poboljšali kvalitetu. Jesmo li postigli cilj veće koncentracije – kvantitativno manjeg obujma no kvalitativno jačeg doprinosa – to ostavljamo znanstvenoj zajednici da odluči.
No, nije mi cilj raspravljati o našem „glavnom proizvodu“. Iako su Anali HPD-a institucionalna baza onoga što radimo, rano smo odlučili da ćemo se također angažirati na publiciranju sadržaja koji ne slijede rigidna pravila institucionalizirane znanstvene forme. To, dakako, ne znači da je on išta manje znanstven. Radi se o sadržaju koji bi se uglavnom ubrojio u kategoriju „popularizacija znanosti“. U našem slučaju, to znači da politologe i znanstvenike srodnih disciplina angažiramo da svoje uvide izraze u kraćem i široj publici razumljivijem obliku. Naša primarna platforma za ovaj oblik izražavanja je Blog Anala HPD-a, koji od travnja prošle godine nastoji redovito objavljivati kraće tekstove na temu aktualnih političkih događanja ili trenutnih istraživanja naših autora ali i ostalim temama. S druge strane, pokrenuli smo i Politološki Podkast, u kojemu, otprilike pola sata, politolozi govore o svojim istraživanjima te iskustvima u znanstvenom radu i širem društvenom angažmanu. Opet, ako ćemo biti iskreni, nailazimo na prepreke poticanju autora na produkciju takvih sadržaja pošto se nerecenzirani analitički komentari u bitnom institucionalno ne vrednuju te, barem u slučaju Anala, ne donose materijalne dobitke autorima. Usprkos tome, vjerujemo da ovakve sažetije i razumljivije forme znanstvenog diskursa pridonose društvenom utjecaju ne samo politologije, već društvene znanosti općenito. Ako smo uvjereni u važnost našega rada ne samo kao uskog doprinosa disciplini, već i kao općedruštveno vrijednih uvida, razumije se da se moramo potruditi predstaviti taj rad na način dostupan svima. To traži, uz forme Bloga i Podkasta, i lako dostupnu distribuciju sadržaja, čemu uostalom i služi mrežna stranica na kojoj čitate ovaj tekst, pa i naša aktivnost na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Da ne duljimo, ponudit ćemo kratki pregled onoga što je stranica Anala HPD-a predstavila ove godine.
Prvi tekst na Blogu ove godine, naslovljen „Makijavelizam u Kazahstanu: kako prosvjede protiv sebe okrenuti u svoju korist?“ napisao je Davor Boban. U tom tekstu, objavljenom u siječnju, Boban je ukratko opisao nasljeđe, faktore, te ishode nemira u Kazahstanu. Pokazalo se da je Boban njime otvorio problematiku koja će uskoro postati najaktualnija, a to je sudbina postsovjetskog prostora.
Nešto više od tjedan dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Kristijan Kotarski je napisao tekst „Mogu li ekonomske sankcije promijeniti Putinovu stratešku računicu?“. Kotarski je detaljno evaluirao situaciju političko-ekonomskog duela između Rusije s jedne strane te SAD-a i EU s druge u ranoj fazi invazije na Ukrajinu. U perspektivi od gotovo godinu proteklih dana nakon začetka rata, analiza Kotarskog ostaje više od puke igre nagađanja. Štoviše, čitatelju u sadašnjosti može poslužiti za refleksiju o mnogim i dalje relevantnim faktorima koji utječu na ishod rata u Ukrajini.
Blog Anala se uz događaje globalne važnosti, usmjerio i na geografski bliža i lokalno značajnija politička zbivanja. Valentino Grbavac napisao je tekst „„Zašto da ja budem manjina u tvojoj državi kad ti možeš biti manjina u mojoj državi?' Teritorijalni federalizam kao odgovor na fijasko stvarne konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini“. O politici u Bosni i Hercegovini već smo objavljivali radove u prethodnom svesku časopisa, ali i na blogu. Grbavac je istančano obrazložio probleme političkog i izbornog sustava BiH koji ostaju relevantni i nakon općih izbora u listopadu ove godine.
Višeslav Raos u svibnju je napisao tekst „Emmanuel Macron u raljama političkog života“. Raos se osvrnuo na travanjske predsjedničke izbore u Francuskoj na kojima je Macron osvojio drugi mandat, ali uz izostanak biračkog zanosa koji mu je osigurao prvu pobjedu. Razlika u udjelu glasova u odnosu na suparnicu Marine Le Pen, s kojom se Macron već suočio i na prošlim izborima je pala, pa je Macronova vlast ovoga puta krenula iz klimavije pozicije, te je Raos predvidio poteškoće za njegovu koaliciju na parlamentarnim izborima u lipnju. U međuvremenu, Macron je doista izgubio većinu u parlamentu, no zadržao je manjinsku vladu te, zasad, izbjegava potencijalnu kohabitaciju.
Davor Boban svoj je drugi tekst ove godine posvetio Rusiji – „Muke po Kremlju: kako primjena tvrde moći smanjuje rusku meku moć u postsovjetskom prostoru“. Podrška koju su savezničke zemlje (izuzev Bjelorusije) pružale Rusiji u njenom ratu u Ukrajini u konačnici je ispala mlaka. Štoviše, kazahstanski predsjednik Tokajev, kojem je Rusija pružala aktivnu podršku u suzbijanju nemira početkom godine, odlučno se usprotivio priznanju odcjepljenih regija Donbasa. Boban objašnjava da je ruski utjecaj nad zemljama postsovjetskog prostora temeljen na prijetnji primjene tvrde moći. U takvom odnosu, zasnovanom na strahu, Boban smatra da te zemlje ne gaje osjećaj odanosti prema Rusiji, te kao takve ni ne mogu biti istinske saveznice, već samo „prigodne suradnice“.
U idućem članku udaljili smo se od „klasičnih“ tema geopolitike i izborne politike, te krenuli prema neuobičajenoj temi za hrvatsku politologiju, smještenoj u sve relevantnije polje istraživanja internetske politike. Matej Mikašinović-Komšo napisao je članak „Mitom do konstrukcije koherentnosti identiteta na forumu 4chan“ u kojemu prikazuje nove političke arene s novim oblicima političkog subjektiviteta gdje potencijal za mobilizaciju i djelovanje ostaje na visokoj razini. Iako se na prvi pogled čine marginalnima, mogućnost ovakvih digitalnih grupacija da utječu na „stvarni svijet“ ne smije biti zanemarena. Mikašinović-Komšo je svoju analizu razvio i u punom članku te je povezao s okvirom višestrukih tokova javnih politika u sklopu temata koji se bavim teorijama javnih politika.
Sljedeći skup tekstova donio je nešto pak posve drukčije. Karlo Garma, tituliran kao „nezaposleni politolog iz Brodarice“, opisao je svoje iskustvo snalaženja na tržištu rada gdje ne nalazi posao u struci već uglavnom poslove za koje ga studij politologije nije pripremio. Serija „Prekarni politolog“ dosad je iznjedrila četiri nastavka – u prvom i drugom Garma je opisao svoje iskustva rada na brodu, a u trećem i četvtom iskustvo rada u građevini. Premda osebujno i izrazito zabavno, Garmino iskustvo nije strano mnogim mladim politolozima koji tražeći zaposlenje nakon studija prihvaćaju poslove izvan struke, tako da ovom prilikom ponavljamo ranije upućeni poziv svim prekarnim politolozima i ostalim društvenim znanstvenicima usporedivoga iskustva da nam se jave sa svojim pričama koje bi na ovom mjestu voljeli podijeliti s javnošću.
Između dva nastavka “Prekarnog politologa” objavljen je tekst Mirjane Kasapović naslovljen „Uništimo te smrdljive martine!“. U biti se u naslovu radi o više-manje izravnom citatu Pravde, ruskog propagandnog lista koji se poziva na čitav bestijarij u svojoj agresivnoj i ratohuškačkoj retorici usmjerenoj prema raznim europskim narodima. U vrijeme rata u Ukrajini, takav diskurs u Rusiji nije marginalan, te Kasapović kroz kratku povijest genocidne retorike dolazi do Dimitrija Medvedeva, bivšeg premijera i predsjednika Rusije te trenutnog potpredsjednika Vijeća sigurnosti Rusije. Daleko od sporednog političara, Medvedev je bez ustručavanja nastavio prakticirati dehumanizirajući i genocidni diskurs ne samo protiv Ukrajinaca, već i drugih naroda.
Za kraj, Boris Havel donio je kratak pregled političkih prevrata u Švedskoj nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Sporazum iz Tidöa je koalicijski okvir kojim četiri stranke – Stranka umjerenih, Kršćanski demokrati, Liberali i Švedski demokrati – nastoje osigurati implementaciju preferiranih javnih politika na tragu svojih predizbornih obećanja. U ovom broju Anala također možete naći Havelov članak u kojem se detaljnije bavi demokracijom u Švedskoj u povijesnoj perspektivi.
Uz dvanaest tekstova na našem Blogu, objavili smo i pet epizoda Politološkog Podkasta. Gost prve epizode, naslovljene „Populizam, elite i mase“, bio je Marko Grdešić. Teme razgovora bile su, među ostalim, odnos elita i masa u populizmu kao fraktalnoj pojavi, Antibirokratska revolucija i uspon Miloševića na vlast, paradoks snage desnice u ekonomski zapuštenim krajevima te problemi disciplinarne fragmentacije i manjka komunikacije unutar politološke znanstvene zajednice.
U drugoj epizodi, naslovljenoj „Pandemija i kriza demokracije“, gostovao je Nenad Zakošek. Zakošek je govorio o razočaranju građana i nepovjerenju u institucije koje je dovelo do okretanja autoritarnim politikama, te povezao krizu demokracije s upravljanjem u doba pandemije koja je zaoštrila postojeće dileme i dovela do dodatne političke polarizacije u društvima.
U trećoj epizodi, naslovljenoj „Populizam, demokracija i građanski odgoj“ gostovao je Berto Šalaj, koji je govorio o „celebrity populizmu“, kapacitetu populizma da bude korektiv elitističkoj demokraciji, te naglasio važnost demokratske političke kulture koja se može stvarati i njegovati kroz građanski odgoj.
U četvrtoj epizodi, naslovljenoj „Zdravstvena politika i rodna (ne)ravnopravnost“ gostovala je Dagmar Radin koja je govorila o položaju žena u zdravstvenom sustavu, snalaženju hrvatskog zdravstvenog sustava u uvjetima pandemije, te problemu stvaranja upotrebljivog znanja društvenih znanosti za javne politike.
U petoj, i zasad posljednjoj, epizodi naslovljenoj „Što ne valja s hrvatskim javnim politikama?“, gošća Ana Petek govorila je o slaboj preciznosti postavljanja ciljeva javnih politika u Hrvatskoj koji predstavljaju prepreku njihovoj uspješnoj provedbi. Petek je također govorila o prepoznatosti hrvatskih stručnjaka za javne politike u međunarodnoj akademskoj zajednici, ali i u procesu stvaranja javnih politika u Hrvatskoj.
Ovime zaključujem pregled aktivnosti mrežne stranice Anala HPD-a u 2022. godini. Preostaje mi, prvo, u ime uredništva najiskrenije se zahvaliti svim autorima koji su pridonijeli tekstove Blogu. Pozivam ovim putem i ostale politologe i društvene znanstvenike da nam se jave ako su zainteresirani za objavljivanje u ovom formatu. Sve kvalitetne tekstove rado ćemo objaviti, a podsjećamo da paralelna objava na hrvatskom i na engleskom jeziku, koju osigurava uredništvo, povećava vidljivost analize širem krugu čitatelja.
Drugo, zahvaljujem se Enesu Kulenoviću, glavnom uredniku Politološkog Podkasta. Da nije bilo njegove volje i spremnosti da bude i urednik, tehničar, i sugovornik koji priprema i vodi intervjue, Podkast vjerojatno ne bi ni postojao. Enes je obavio doista velik i vrijedan posao. Također se zahvaljujem Višeslavu Raosu koji sudjeluje u stvaranju Podkasta te je vodio intervju u petoj epizodi. Zahvaljujem se i Radio Studentu na suradnji i emitiranju Podkasta na radijskim valovima. Zahvaljujem se, dakako, i svim gostima našeg Podkasta. Opet, pozivam zainteresirane politologe koji žele govoriti o svojim istraživanjima i iskustvima u znanstvenom radu, neka nam se jave. Osim na mrežnoj stranici Anala HPD-a, Podkast možete slušati na servisima Spotify i Anchor.fm te na YouTube kanalu HPD-a.
Treće, uredništvo se zahvaljuje i našim dvama izdavačima, Hrvatskom politološkom društvu i Fakultetu političkih znanosti. Osim što pružaju podršku pri izdavanju samoga časopisa, također su podržali naše ambiciozne ideje o mrežnoj stranici, Blogu i Podkastu.
Posljednje, zahvaljujem se našem webmasteru Mateju Radniću koji održava ovu stranicu na životu.
Anali HPD-a ulaze u 2023. godinu spremni s voljom da unaprjeđuju kvalitetu svih njihovih aktivnosti. Nastavite nas pratiti ne samo ovdje, već i na našim Facebook i Twitter stranicama. Obećavamo vam još mnogo kvalitetnog sadržaja.
Svima želim sretne blagdane i novu godinu!
