Početkom 2024. održat će se redoviti predsjednički izbori na Tajvanu. Predsjednički i parlamentarni izbori na tom otoku uvijek se okreću oko pitanja odnosa s Pekingom i državnosti Tajvana. Oni nisu samo natjecanje za vlast između različitih političkih opcija, nego zbog interesa svjetskih sila za odnos Kine i Tajvana imaju šire međunarodno značenje. Temelji takvog karaktera […]
Vladina većina predvođena HDZ-om revidirala je granice izbornih jedinica, proglasivši svoje rješenje prikladnim odgovorom na odluku Ustavnog suda iz veljače. Način na koji je to učinila digao je puno medijske, stručne i oporbene prašine, a zatim je ta važna tema pala u drugi plan. Došlo je ljeto, a fokus političke borbe prebacio se na pitanja […]
Lepoglava je najstariji zatvor na području bivše Jugoslavije. Osnovan je 1854. godine u katoličkom samostanu, a kontinuirano djeluje do danas. Nalazi se na lijepim brežuljcima u Varaždinskoj županiji, na samome sjeveru zemlje. Od svojega osnutka, lepoglavska je kaznionica radila pod habsburškom, jugoslavenskom kraljevskom, ratnom kolaboracionističkom, komunističkom i konačno demokratskom hrvatskom jurisdikcijom. Cijeli niz političkih sustava […]
Esej Mirjane Kasapović, „Zbogom postjugoslavenstvu!“, koji su Anali Hrvatskog politološkog društva objavili 2. svibnja ove godine, glasno je odjeknuo hrvatskim javnim prostorom i šire. U tjednima nakon objave članka, uslijedili su deseci reakcija na esej, što pozitivnih, što negativnih. Iako pitanje normativnog stava prema Jugoslaviji mnogi već smatraju prožvakanom, napornom i dosadnom temom, rasprava se […]
Ovaj kratki prilog* pokušaj je da se otvori pitanje o smislu i dosegu pojma metapolitike danas. Taj pojam u suvremenom francuskome mišljenju političkoga i politike osim Rancièrea izričito koristi Alain Badiou. Ukratko, metapolitika se valja shvatiti, po mojem razumijevanju stvari, na sljedeći način: ʺŠto je Platon postavio u svojoj Državi nije nikakvo 'idealno' stanje odnosa […]
U Rijeci je 19. veljače održana jubilarna 40. Međunarodna karnevalska povorka koja je još jednom privukla ogroman broj posjetitelja (91 karnevalska grupa prodefilirala je riječkim Korzom). Nakon prisilne dvogodišnje pauze – 2022. godine je održana ljetna karnevalska povorka, ali to je bila samo loša alternativa pravom Karnevalu – uzrokovane pandemijom koronavirusa, karnevalska povorka se vratila […]
Ulazak Hrvatske u eurozonu se za sada pokazuje turbulentnijim nego što se očekivalo. Međutim, pravi će problemi biti dugoročne prirode. Jesmo li trebali ući u eurozonu? Naravno, pitanje je dobrim dijelom retoričko jer je odabir već učinjen. S jedne strane, politička elita u Hrvatskoj, bilo ona u izabranoj ili ona u monetarnoj vlasti, nikada ni […]
Iza Anala Hrvatskog politološkog društva je još jedna uspješna godina. Naš „glavni proizvod“, devetnaesti svezak Anala, službeno je objavljen prije dva tjedna. Uz sedam izvornih znanstvenih članaka, šest recenzija, dva reagiranja, dva osvrta, jedan pregledni rad, jedno prethodno priopćenje, jedan uvodnik i jedno izvješće sa skupa (sve zajedno – 21 tekst), ovaj svezak je nešto […]
Na parlamentarnim izborima u Švedskoj u rujnu 2022. većinu su glasova odnijele četiri stranke koje su najavljivale sastavljanje građanske, konzervativne, nesocijalističke vlade. To su Stranka umjerenih (M), Kršćanski demokrati (KD), Liberali (L) i Švedski demokrati (SD). Ovi posljednji su među strankama konzervativnog bloka osvojili i najveći broj zastupničkih mjesta. Ta je stranka pridobila povjerenje svakog […]
„Divlja bauštela“ je termin za gradilište s aktivnom heterogenom grupom neprijavljenih radnika koja obavlja zahtjevan terenski posao „fizikalu“ – od kojeg su drugi iz bilo kojeg razloga odustali. Isplata nam je „faturetska“, odnosno nadničarska – „na ruke“ po završenom danu ili obavljenom poslu. Prekaljeni šef bi nam znao nadodati „...a ako ti se ne sviđa […]
Dok mi je znoj s čela kapao po betonskim blokovima od dvadeset kilograma, pitao sam se rade li i drugi politolozi ovo, koliko dugo, i je li ovo uopće za nas? Na fakultetu su postojale dvije struje – pesimistična („nažalost, radit ćete kao konobari ljeti, kao sezonski berači maslina i grožđa u jesen, a preko […]
Ruska se politika verbalno približila tipičnoj genocidnoj retorici, koja je prethodila uništenjima cijelih naroda. Svi su oni prije pokolja i uništenja bili svedeni na bacile, viruse, mikrobe, žohare, crve, štakore… – na gamad koju treba istrijebiti s lica zemlje.
Pirati su pošast. John Locke osuđivao je tirane uspoređujući ih s tim neprijateljima ljudskog roda koji otimaju tuđe vlasništvo. A što je s neprijavljenim mornarima koji sezonski plove Jadranom i opslužuju turiste na krstarenjima? Vođeni Lockeovom logikom, mogli bismo reći da je pirat svaki onaj mornar koji ilegalno radi na brodu i državu lišava uplaćenog poreza.
Mnogi politolozi sretno i časno rade, kako se to običava reći, „u struci“. Brojnim drugim politolozima, međutim, iz različitih razloga to ne polazi za rukom. To ne znači da su nesretni i da im njihova mukotrpno stečena politološka znanja barem na neki način ne pomažu da se lakše nose sa životnim iskustvima.
Za radikalnu je desnicu bitno privlačiti nove članove na internetu, predstavljajući sebe većima, utjecajnijima, moćnijima te zabavnijima, nego što u stvari jesu. Kako bi to mogli postići, bitno im je održavati i perpetuirati specifičnu percepciju samih sebe – prema vani za privlačenje novih korisnika, ali i prema unutra, radi održavanja postojećih struktura identiteta te indoktrinacije […]
Strah je konstanta ruske vanjske politike. Počevši od saveza s Francuskom i Britanijom prije Prvog svjetskog rata zbog bojazni od Njemačke i Austro-Ugarske, preko iskustva sa stranim vojnim intervencijama na svom tlu tijekom građanskog rata, do sovjetskog podčinjavanja Istočne Europe poslije Drugog svjetskog rata kako bi služila kao tampon-zona prema Zapadu, Kremlj se nikad nije […]
Nakon duge kampanje i dramatičnoga prvog kruga u kojemu je čak troje kandidata osvojilo preko dvadeset posto glasova, Emmanuel Macron, nesuđeni junak našeg doba, reizabran je za predsjednika sedmoga najvećeg gospodarstva u svijetu i jedine nuklearne sile među državama članicama Unije. Pa ipak, Macronu u ustima ostaje okus gorči od pastisa, popularnoga galskog anisovca koji […]
Poznata izreka iz 1990-ih u naslovu teksta upućuje na možda i najveći problem Bosne i Hercegovine a to je razlika između pravno proklamirane i stvarne konstitutivnosti triju naroda na cijelom teritoriju BiH. Konstitutivnost triju naroda u praksi ne postoji, kako pokazuju i posljednji politički događaji u toj zemlji čija se nestabilnost nažalost sve češće spominje […]
U godinama prije same odluke Vladimira Putina da naredi potpunu invaziju na suverenu državu Ukrajinu 24. veljače 2022., njegov režim snažno je nastojao izvršiti potrebne pripreme kako bi osujetio učinkovitost svakog budućeg kruga ekonomskih sankcija Zapada. Doista, ekonomske sankcije uvedene kao reakcija na rusku aneksiju Krima i njezinu prešutnu potporu separatistima Donbasa 2014., na kraju […]
Two weeks before the outbreak of protests in January 2022, Kazakhstan marked three decades of its independence. After the collapse of the USSR in December 1991, it faced a triple transition. All three were painstaking, but only the one concerning the building of an independent state can be said to have succeeded.
Just when we forgot for a moment about the fiscal belt-tightening, it may be brewing again. Not so long ago we were still recovering from the effects of the 2007/08 financial crisis and the deep recession of 2009. Fiscal responsibility has emerged as a key issue and the EU has highlighted it as an indispensable part of any stabilization. We have been accustomed for years to hearing about wasteful Greeks, Italians, Spaniards, and Croats – about their inflated public debts and unsustainable budget deficits. Today the situation is even worse, but no one is upset about it. At least not yet. Why is that so?
The Lancet recently published an editorial commentary on how COVID-19 cannot be defeated by vaccination alone. A neologism was introduced to explain this position. The corona crisis is not a pandemic but a “syndemic”. It is about networking and mutual reinforcement of biological-medical and social factors that negatively affect human health. Pandemics of a number of noncommunicable diseases and health-related conditions, such as obesity, diabetes, thyroid disease, tumors and various chronic diseases, make the population more susceptible to the most severe consequences of corona infection.
The September elections were certainly the most exciting in post-war German history. The Greens experienced a huge rise, in some polls they even broke out in the first place, only to be grounded by a series of clumsy moves in the campaign of Annalene Baerbock, who was the first official green candidate for chancellor. In the end, they went far below the expected twenty percent of votes or more.
The global power is shifting from the Euro-Atlantic area to Asia-Pacific. This structural transformation was noticed as early as the 1990s, but at the time America could not resist the intoxicating post-Cold War triumphalism and hubris of its supremacy. Only when pax Americana succumbed to the burdens of exhausting wars in Afghanistan and Iraq, and the global recession of 2008, did the immediate geopolitical importance of the Pacific became fully apparent. By then, China already emerged as a rising power and a major regional rival.
The extent of political change in the local elections held in May this year can be analyzed in different ways. To begin with, we can apply to the election results a relatively simple model developed by the German-American economist Albert Hirschman. In his study Exit, Voice, and Loyalty, originally published in 1970, Hirschman uses the terms ‘exit, ‘voice’ and ‘loyalty’ to describe the ways in which members of businesses, organizations, and states, or political systems, behave in situations of coping with problems or crises in their communities.
Shortly before the end of his 12-year term as the High Representative of the International Community in BiH, Valentin Inzko intervened in state penal law by banning the denial of the genocide of Serbs against Bosniaks in Srebrenica in 1995. Although it has several dimensions, the essence of Inzko’s decision, based on the invasive Bonn powers of the High Representative, is the legal sanctioning of the denial of the Srebrenica genocide. One can speculate as to why this pale and insignificant Austrian diplomat did so. Is Inzko a political idiot who did not understand the potential consequences of his act for the fate of BiH, since neither the Republika Srpska nor the Republic of Serbia recognize the genocide in Srebrenica and will not accept his decision peacefully?
The division of political parties and ideological programs into Left and Right is so ingrained in our perception of political reality that it is difficult to find an alternative. The reasons for this persistence have long been a mystery to political theorists and scientists. Why does this particular spatial metaphor occupy a central place in our understanding and configuration of the political landscape? What is so essential in these terms that it has given them so much mobilizing and affective power for centuries?
Last year, Kyrgyzstan experienced the third big protests in 15 years which resulted with the change of power. After the removal of presidents in the Tulip Revolution in 2005, and the Melon Revolution in 2010, the new protests erupted over the fraud in the October 2020 parliamentary election. Protesters occupied the office of the president and the building of the parliament and released the former president Atambayev from prison. The Central Electoral Commission annulled the elections. President Jêênbekov could not stop these actions and resigned after being less than three years in office.
If we were to capture what happened in the 1152 local elections in Croatia in one word, no, it would not be that the new ones won. It would be more accurate to say that the different won. For the most part, they’re new, too, but that doesn’t fully describe what happened.
After a fierce campaign between two election rounds, and the first change of city government in two decades, it is a good time for a glance into the past of the turbulent last hundred years of elections in Zagreb.
As a short retrospective of the local elections, we an overview of public appearances and comments by political scientists who have offered their expertise to understand these unusually important elections.
Richard succeeded because he threw in front of the people what the people love the most – the people themselves, as the only remaining opium for the people. And this love is greater because it is personified by Richard, as a kind of people’s character who puts the people in a position of safe distance. That is, the people prefer to recognize themselves in the figure of someone else because it also means that the character takes upon himself every ridicule or reproach that can be addressed to them.
Politics in Croatia is usually perceived in a reductionist way – as a mere struggle for power. Once the elections are over, voters become unfree again and some other persons decide upon their fates, persons more “qualified” to decide what’s good for the citizens than citizens themselves. To paraphrase
In a recent interview for Globus on the occasion of the publication of his book Transition to Nowhere, philosopher Boris Buden described post-Yugoslav ethnic nationalisms as those that “destroyed the social substance of the nation” and left it as an “empty identity shell without any ...
We are currently in a period of two cheerful weeks within which it is necessary to submit candidacies for representative bodies and executive bodies in counties, cities and municipalities. At the end of that period, when the full inventory of all the lists and running candidates is published, there will certainly be those that the public has not yet had a chance to hear about during the pre-campaign, and it will also turn out that some have stumbled already on the first step, since they haven’t managed to collect the minimum number of citizens’ valid signatures.
