Početkom 2024. održat će se redoviti predsjednički izbori na Tajvanu. Predsjednički i parlamentarni izbori na tom otoku uvijek se okreću oko pitanja odnosa s Pekingom i državnosti Tajvana. Oni nisu samo natjecanje za vlast između različitih političkih opcija, nego zbog interesa svjetskih sila za odnos Kine i Tajvana imaju šire međunarodno značenje. Temelji takvog karaktera […]
Vladina većina predvođena HDZ-om revidirala je granice izbornih jedinica, proglasivši svoje rješenje prikladnim odgovorom na odluku Ustavnog suda iz veljače. Način na koji je to učinila digao je puno medijske, stručne i oporbene prašine, a zatim je ta važna tema pala u drugi plan. Došlo je ljeto, a fokus političke borbe prebacio se na pitanja […]
Lepoglava je najstariji zatvor na području bivše Jugoslavije. Osnovan je 1854. godine u katoličkom samostanu, a kontinuirano djeluje do danas. Nalazi se na lijepim brežuljcima u Varaždinskoj županiji, na samome sjeveru zemlje. Od svojega osnutka, lepoglavska je kaznionica radila pod habsburškom, jugoslavenskom kraljevskom, ratnom kolaboracionističkom, komunističkom i konačno demokratskom hrvatskom jurisdikcijom. Cijeli niz političkih sustava […]
Esej Mirjane Kasapović, „Zbogom postjugoslavenstvu!“, koji su Anali Hrvatskog politološkog društva objavili 2. svibnja ove godine, glasno je odjeknuo hrvatskim javnim prostorom i šire. U tjednima nakon objave članka, uslijedili su deseci reakcija na esej, što pozitivnih, što negativnih. Iako pitanje normativnog stava prema Jugoslaviji mnogi već smatraju prožvakanom, napornom i dosadnom temom, rasprava se […]
Ovaj kratki prilog* pokušaj je da se otvori pitanje o smislu i dosegu pojma metapolitike danas. Taj pojam u suvremenom francuskome mišljenju političkoga i politike osim Rancièrea izričito koristi Alain Badiou. Ukratko, metapolitika se valja shvatiti, po mojem razumijevanju stvari, na sljedeći način: ʺŠto je Platon postavio u svojoj Državi nije nikakvo 'idealno' stanje odnosa […]
U Rijeci je 19. veljače održana jubilarna 40. Međunarodna karnevalska povorka koja je još jednom privukla ogroman broj posjetitelja (91 karnevalska grupa prodefilirala je riječkim Korzom). Nakon prisilne dvogodišnje pauze – 2022. godine je održana ljetna karnevalska povorka, ali to je bila samo loša alternativa pravom Karnevalu – uzrokovane pandemijom koronavirusa, karnevalska povorka se vratila […]
Ulazak Hrvatske u eurozonu se za sada pokazuje turbulentnijim nego što se očekivalo. Međutim, pravi će problemi biti dugoročne prirode. Jesmo li trebali ući u eurozonu? Naravno, pitanje je dobrim dijelom retoričko jer je odabir već učinjen. S jedne strane, politička elita u Hrvatskoj, bilo ona u izabranoj ili ona u monetarnoj vlasti, nikada ni […]
Iza Anala Hrvatskog politološkog društva je još jedna uspješna godina. Naš „glavni proizvod“, devetnaesti svezak Anala, službeno je objavljen prije dva tjedna. Uz sedam izvornih znanstvenih članaka, šest recenzija, dva reagiranja, dva osvrta, jedan pregledni rad, jedno prethodno priopćenje, jedan uvodnik i jedno izvješće sa skupa (sve zajedno – 21 tekst), ovaj svezak je nešto […]
Na parlamentarnim izborima u Švedskoj u rujnu 2022. većinu su glasova odnijele četiri stranke koje su najavljivale sastavljanje građanske, konzervativne, nesocijalističke vlade. To su Stranka umjerenih (M), Kršćanski demokrati (KD), Liberali (L) i Švedski demokrati (SD). Ovi posljednji su među strankama konzervativnog bloka osvojili i najveći broj zastupničkih mjesta. Ta je stranka pridobila povjerenje svakog […]
„Divlja bauštela“ je termin za gradilište s aktivnom heterogenom grupom neprijavljenih radnika koja obavlja zahtjevan terenski posao „fizikalu“ – od kojeg su drugi iz bilo kojeg razloga odustali. Isplata nam je „faturetska“, odnosno nadničarska – „na ruke“ po završenom danu ili obavljenom poslu. Prekaljeni šef bi nam znao nadodati „...a ako ti se ne sviđa […]
Dok mi je znoj s čela kapao po betonskim blokovima od dvadeset kilograma, pitao sam se rade li i drugi politolozi ovo, koliko dugo, i je li ovo uopće za nas? Na fakultetu su postojale dvije struje – pesimistična („nažalost, radit ćete kao konobari ljeti, kao sezonski berači maslina i grožđa u jesen, a preko […]
Ruska se politika verbalno približila tipičnoj genocidnoj retorici, koja je prethodila uništenjima cijelih naroda. Svi su oni prije pokolja i uništenja bili svedeni na bacile, viruse, mikrobe, žohare, crve, štakore… – na gamad koju treba istrijebiti s lica zemlje.
Pirati su pošast. John Locke osuđivao je tirane uspoređujući ih s tim neprijateljima ljudskog roda koji otimaju tuđe vlasništvo. A što je s neprijavljenim mornarima koji sezonski plove Jadranom i opslužuju turiste na krstarenjima? Vođeni Lockeovom logikom, mogli bismo reći da je pirat svaki onaj mornar koji ilegalno radi na brodu i državu lišava uplaćenog poreza.
Mnogi politolozi sretno i časno rade, kako se to običava reći, „u struci“. Brojnim drugim politolozima, međutim, iz različitih razloga to ne polazi za rukom. To ne znači da su nesretni i da im njihova mukotrpno stečena politološka znanja barem na neki način ne pomažu da se lakše nose sa životnim iskustvima.
Za radikalnu je desnicu bitno privlačiti nove članove na internetu, predstavljajući sebe većima, utjecajnijima, moćnijima te zabavnijima, nego što u stvari jesu. Kako bi to mogli postići, bitno im je održavati i perpetuirati specifičnu percepciju samih sebe – prema vani za privlačenje novih korisnika, ali i prema unutra, radi održavanja postojećih struktura identiteta te indoktrinacije […]
Strah je konstanta ruske vanjske politike. Počevši od saveza s Francuskom i Britanijom prije Prvog svjetskog rata zbog bojazni od Njemačke i Austro-Ugarske, preko iskustva sa stranim vojnim intervencijama na svom tlu tijekom građanskog rata, do sovjetskog podčinjavanja Istočne Europe poslije Drugog svjetskog rata kako bi služila kao tampon-zona prema Zapadu, Kremlj se nikad nije […]
Nakon duge kampanje i dramatičnoga prvog kruga u kojemu je čak troje kandidata osvojilo preko dvadeset posto glasova, Emmanuel Macron, nesuđeni junak našeg doba, reizabran je za predsjednika sedmoga najvećeg gospodarstva u svijetu i jedine nuklearne sile među državama članicama Unije. Pa ipak, Macronu u ustima ostaje okus gorči od pastisa, popularnoga galskog anisovca koji […]
Poznata izreka iz 1990-ih u naslovu teksta upućuje na možda i najveći problem Bosne i Hercegovine a to je razlika između pravno proklamirane i stvarne konstitutivnosti triju naroda na cijelom teritoriju BiH. Konstitutivnost triju naroda u praksi ne postoji, kako pokazuju i posljednji politički događaji u toj zemlji čija se nestabilnost nažalost sve češće spominje […]
U godinama prije same odluke Vladimira Putina da naredi potpunu invaziju na suverenu državu Ukrajinu 24. veljače 2022., njegov režim snažno je nastojao izvršiti potrebne pripreme kako bi osujetio učinkovitost svakog budućeg kruga ekonomskih sankcija Zapada. Doista, ekonomske sankcije uvedene kao reakcija na rusku aneksiju Krima i njezinu prešutnu potporu separatistima Donbasa 2014., na kraju […]
Dva tjedna prije izbijanja prosvjeda u siječnju 2022. Kazahstan je obilježio tri desetljeća svoje neovisnosti. Nakon raspada SSSR-a u prosincu 1991. našao se pred trostrukom tranzicijom. Sve tri bile su mukotrpne, ali samo se za onu koja se tiče izgradnje neovisne države može reći da je uspjela. Izgradnja demokracije nije bila ni namjeravana, a izgradnja […]
Taman kad smo na trenutak zaboravili na fiskalno stezanje remena, ono se možda ponovno sprema. Ne tako davno još smo se oporavljali od učinaka financijske krize 2007/08. i dubinske recesije 2009. godine. Fiskalna se odgovornost nametnula kao ključni problem i EU ju je isticala kao nezaobilazni dio svake stabilizacije. Navikli smo godinama slušati o rastrošnim […]
U uglednom medicinskom časopisu The Lancet nedavno je objavljen urednički komentar o tome kako se COVID-19 ne može pobijediti samo cijepljenjem. To je stajalište obrazloženo novim pojmom. Korona-kriza nije pandemija nego „sindemija“ (eng. syndemic). Riječ je o umrežavanju i međusobnom pojačavanju biološko-medicinskih i društvenih faktora koji zajednički negativno utječu na ljudsko zdravlje. Pandemije niza nezaraznih […]
Kritični izbori Rujanski izbori bili su zasigurno najuzbudljiviji u poslijeratnoj njemačkoj povijesti. Zeleni su doživjeli golemi uzlet, u ponekim anketama izbijali su čak i na prvo mjesto, da bi ih niz nespretnosti u kampanji Annalene Baerbock, koja je bila prva službena zelena kandidatkinja za mjesto kancelarke, prizemljio daleko ispod očekivanih preko dvadeset posto glasova. Bez […]
Svjetska se moć premješta s europsko-atlantskog k azijsko-pacifičkom prostoru. Na ovu se strukturalnu preobrazbu ukazivalo još devedesetih godina 20. stoljeća, ali tadašnja Amerika nije mogla odoljeti opojnom posthladnoratovskom trijumfalizmu i hybrisu svoje nadmoći. Tek kada je Pax Americana pokleknula pod teretima iscrpljujućih ratova u Afganistanu i Iraku, i globalne recesije 2008., osvijestila se neposredna geopolitička važnost Pacifika. Do tada se Kina već prometnula u „silu u usponu“ i glavnog regionalnog suparnika.
Razmjere političkih promjena na lokalnim izborima održanima u svibnju ove godine može se analizirati na različite načine. Za početak, na rezultate izbora možemo primijeniti relativno jednostavan model njemačko-američkog ekonomista Alberta Hirschmana, koji u svojoj studiji Exit, Voice, and Loyalty, izvorno objavljenoj 1970. godine, koristi pojmove 'izlazak', 'glas' i 'lojalnost' kako bi opisao načine na koje […]
Nedugo prije svršetka dvanaestogodišnjeg mandata na mjestu Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Valentin Inzko intervenirao je u državno kazneno zakonodavstvo odlukom o zabrani poricanja genocida Srba nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. Inzkova odluka, zasnovana na invazivnima bonskim ovlastima visokih predstavnika, ima više dimenzija, ali bit čini pravno sankcioniranje nijekanja srebreničkog genocida. Može se nagađati […]
Podjela političkih stranaka i ideoloških programa na ljevicu i desnicu toliko je ukorijenjena u našoj percepciji političke zbilje da joj je teško naći alternativu. No njihovo značenje nije stabilno i precizno. Značenja su im se toliko mijenjala da je razlika između izvorne ljevice i desnice tijekom Francuske revolucije i današnjih lijevo-desnih stranaka u Europi gotovo u potpunosti izokrenuta.
Prošle je godine Kirgistan doživio treće velike prosvjede u 15 godina koji su rezultirali promjenom vlasti. Nakon uklanjanja predsjednika u Revoluciji tulipana 2005. i Revolucije dinja 2010., novi prosvjedi izbili su zbog prijevare na parlamentarnim izborima u listopadu 2020. Prosvjednici su zauzeli ured predsjednika i zgradu parlamenta, pustili su iz zatvora bivšeg predsjednika Atambajeva, a […]
Ako bismo trebali zahvatiti ono što se dogodilo na 1152 lokalnih izbora u Hrvatskoj u jednoj riječi, ne, ne bi to bilo da su pobijedili novi. Preciznije bi bilo reći da su pobijedili drukčiji. Velikim dijelom su i novi, ali to ne opisuje potpuno ono što se dogodilo.
Poslije žestoke kampanje između dva izborna kruga te prve smjene gradske vlasti nakon dva desetljeća, dobar je trenutak zaviriti u prošlost burnih posljednjih sto godina zagrebačkih izbora.
Kao kratku retrospektivu lokalnih izbora, donosimo pregled javnih nastupa i komentara politologa koji su ponudili svoje stručno znanje u svrhu razumijevanja ovih neobično važnih izbora
Ričard je uspio zbog toga što je narodu pred oči bacio ono što on najviše voli – sebe samoga, kao jedini preostali opijum za narod. I ta je ljubav veća time što ju personificira Ričard, kao svojevrsni lik-narod, što puk smješta na poziciju sigurne distance, točnije, narod najviše voli prepoznati sebe u liku nekoga drugoga jer to ujedno znači da taj lik na sebe preuzima sva ona ismijavanja ili spočitavanja koja se mogu uputiti njima.
Politika se u Hrvatskoj poima redukcionistički – doživljava je se kao puku borbu za vlast. Jednom kad izbori završe, birači ponovno postaju neslobodni i o njihovim sudbinama odlučuju neki drugi ljudi, „mjerodavniji“ odlučivati o tome što je dobro za građane od građana samih. Parafrazirajući Rousseaua, mogli bismo ustanoviti da su hrvatski građani slobodni jedino onog […]
U nedavnom intervjuu koji je dao Globusu povodom izlaska svoje knjige Transition to Nowhere (Tranzicija unigdje), filozof Boris Buden ocijenio je post-jugoslavenske etničke nacionalizme kao one koji su „uništili društvenu supstancu nacije“ te je ostavile kao „praznu identitetsku ljusku bez ikakvog društvenog sadržaja“. Istovremeno se referirao na društvenu supstancu nacije istaknuvši kako su nekada „karakterizacije […]
Upravo se nalazimo u razdoblju dva vesela tjedna unutar kojih je potrebno predati kandidature za predstavnička tijela i izvršna tijela u županijama, gradovima i općinama. Na kraju tog perioda, kada se objave popisi svih lista i kandidata koji se natječu, bit će zasigurno onih za koje javnost još nije imala prilike čuti tijekom pretkampanje, a […]
