Komentar

24. rujna 2021.
Od Washingtonske pomorske konferencije do AUKUS-a: kontrola nad Pacifikom kao ključ „zatvorenih vrata“ Kine

Svjetska se moć premješta s europsko-atlantskog k azijsko-pacifičkom prostoru. Na ovu se strukturalnu preobrazbu ukazivalo još devedesetih godina 20. stoljeća, ali tadašnja Amerika nije mogla odoljeti opojnom posthladnoratovskom trijumfalizmu i hybrisu svoje nadmoći. Tek kada je Pax Americana pokleknula pod teretima iscrpljujućih ratova u Afganistanu i Iraku, i globalne recesije 2008., osvijestila se neposredna geopolitička važnost Pacifika. Do tada se Kina već prometnula u „silu u usponu“ i glavnog regionalnog suparnika.

Više
20. kolovoza 2021.
Propada li zaista stara politička Hrvatska?*

Razmjere političkih promjena na lokalnim izborima održanima u svibnju ove godine može se analizirati na različite načine. Za početak, na rezultate izbora možemo primijeniti relativno jednostavan model njemačko-američkog ekonomista Alberta Hirschmana, koji u svojoj studiji Exit, Voice, and Loyalty, izvorno objavljenoj 1970. godine, koristi pojmove 'izlazak', 'glas' i 'lojalnost' kako bi opisao načine na koje […]

Više
28. srpnja 2021.
Zabrana poricanja genocida u Srebrenici

Nedugo prije svršetka dvanaestogodišnjeg mandata na mjestu Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Valentin Inzko intervenirao je u državno kazneno zakonodavstvo odlukom o zabrani poricanja genocida Srba nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. Inzkova odluka, zasnovana na invazivnima bonskim ovlastima visokih predstavnika, ima više dimenzija, ali bit čini pravno sankcioniranje nijekanja srebreničkog genocida. Može se nagađati […]

Više
9. srpnja 2021.
Esencijalne razlike ili praktične metafore? Tajna ustrajnosti opreke ljevice i desnice

Podjela političkih stranaka i ideoloških programa na ljevicu i desnicu toliko je ukorijenjena u našoj percepciji političke zbilje da joj je teško naći alternativu. No njihovo značenje nije stabilno i precizno. Značenja su im se toliko mijenjala da je razlika između izvorne ljevice i desnice tijekom Francuske revolucije i današnjih lijevo-desnih stranaka u Europi gotovo u potpunosti izokrenuta.

Više
18. lipnja 2021.
Dvoglavi Janus u Kirgistanu: nestabilnost kompetitivne autoritarnosti

Prošle je godine Kirgistan doživio treće velike prosvjede u 15 godina koji su rezultirali promjenom vlasti. Nakon uklanjanja predsjednika u Revoluciji tulipana 2005. i Revolucije dinja 2010., novi prosvjedi izbili su zbog prijevare na parlamentarnim izborima u listopadu 2020. Prosvjednici su zauzeli ured predsjednika i zgradu parlamenta, pustili su iz zatvora bivšeg predsjednika Atambajeva, a […]

Više
11. lipnja 2021.
Pobjeda drukčijih

Ako bismo trebali zahvatiti ono što se dogodilo na 1152 lokalnih izbora u Hrvatskoj u jednoj riječi, ne, ne bi to bilo da su pobijedili novi. Preciznije bi bilo reći da su pobijedili drukčiji. Velikim dijelom su i novi, ali to ne opisuje potpuno ono što se dogodilo.

Više
4. lipnja 2021.
Između revolucije i reakcije: tko su bili zagrebački gradonačelnici?

Poslije žestoke kampanje između dva izborna kruga te prve smjene gradske vlasti nakon dva desetljeća, dobar je trenutak zaviriti u prošlost burnih posljednjih sto godina zagrebačkih izbora.

Više
21. svibnja 2021.
Lokalni izbori 2021. – pregled politoloških nastupa u medijima

Kao kratku retrospektivu lokalnih izbora, donosimo pregled javnih nastupa i komentara politologa koji su ponudili svoje stručno znanje u svrhu razumijevanja ovih neobično važnih izbora

Više
13. svibnja 2021.
Ričard – turbofolk s predumišljajem

Ričard je uspio zbog toga što je narodu pred oči bacio ono što on najviše voli – sebe samoga, kao jedini preostali opijum za narod. I ta je ljubav veća time što ju personificira Ričard, kao svojevrsni lik-narod, što puk smješta na poziciju sigurne distance, točnije, narod najviše voli prepoznati sebe u liku nekoga drugoga jer to ujedno znači da taj lik na sebe preuzima sva ona ismijavanja ili spočitavanja koja se mogu uputiti njima.

Više
6. svibnja 2021.
Otmica političkog uma: Stockholmski sindrom hrvatskih birača

Politika se u Hrvatskoj poima redukcionistički – doživljava je se kao puku borbu za vlast. Jednom kad izbori završe, birači ponovno postaju neslobodni i o njihovim sudbinama odlučuju neki drugi ljudi, „mjerodavniji“ odlučivati o tome što je dobro za građane od građana samih. Parafrazirajući Rousseaua, mogli bismo ustanoviti da su hrvatski građani slobodni jedino onog […]

Više
30. travnja 2021.
Nacija kao društvenost? Prema nacionalnom blagostanju onkraj etničkog i građanskog nacionalizma

U nedavnom intervjuu koji je dao Globusu povodom izlaska svoje knjige Transition to Nowhere (Tranzicija unigdje), filozof Boris Buden ocijenio je post-jugoslavenske etničke nacionalizme kao one koji su „uništili društvenu supstancu nacije“ te je ostavile kao „praznu identitetsku ljusku bez ikakvog društvenog sadržaja“. Istovremeno se referirao na društvenu supstancu nacije istaknuvši kako su nekada „karakterizacije […]

Više
23. travnja 2021.
Muke po potpisima: kako spriječiti nastajanje fikus-stranaka?

Upravo se nalazimo u razdoblju dva vesela tjedna unutar kojih je potrebno predati kandidature za predstavnička tijela i izvršna tijela u županijama, gradovima i općinama. Na kraju tog perioda, kada se objave popisi svih lista i kandidata koji se natječu, bit će zasigurno onih za koje javnost još nije imala prilike čuti tijekom pretkampanje, a […]

Više

Anali Hrvatskog politološkog društva

Hrvatsko politološko društvo
Fakultet političkih znanosti
Lepušićeva 6, 10 000 Zagreb
hr
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram