Danas započinje Nacionalna konvencija Demokratske stranke, koja će se održati u Chicagu u saveznoj državi Illinois. U četiri dana trajanja konvencije Demokrata, službeno će se potvrditi predsjednički i potpredsjednički kandidati stranke, te će se izglasati program stranke na nadolazećim predsjedničkim izborima. Nacionalna konvencija stranke prilika je da se okupe nacionalni delegati i čelnici stranke, kako bi „zbili redove“ oko nove kandidatkinje za predsjednicu SAD-a, te kako bi se pripremili za vruću političku jesen.
Ovogodišnja stranačka konvencija po mnogočemu je jedinstvena. Po prvi puta će jedna velika politička stranka u Sjedinjenim Državama za predsjedničkog kandidata nominirati ženu crnkinju, trenutnu potpredsjednicu Kamalu Harris. Ona je neočekivani kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima, jer je do prošlog mjeseca kandidat bio trenutni predsjednik Joe Biden. Biden je kampanju za reizbor započeo u travnju 2023. kada je potvrdio da će se kandidirati za novi mandat s potpredsjednicom Harris. Na stranačkim predizborima koji su se održavali od veljače do lipnja ove godine, Biden je osvojio gotovo 14,5 milijuna glasova birača, te je pobijedio na svim pojedinačnim predizborima, osim na federalnom teritoriju Američke Samoe. No nakon katastrofalnog nastupa u predsjedničkoj debati protiv Donalda Trumpa, u kojoj je u nekoliko navrata djelovao izgubljeno, pod pritiskom stranačkih čelnika i donatora Biden se odlučio povući iz predsjedničke utrke i podržati potpredsjednicu Kamalu Harris.
Stranački čelnici nisu previše razmišljali, već su se u svega nekoliko dana okupili oko nove kandidatkinje, podržavši ju gotovo jednoglasno. Svoju podršku su iskazali i donatori, jer je njezina kampanja u prva 24 sata prikupila rekordnih 81 milijun dolara, a u prvih deset dana 310 milijuna dolara, od čega su većina donacije u malim iznosima koje su donirali sami birači. Početkom kolovoza Harris je za svojeg potpredsjedničkog kandidata izabrala Tima Walza, guvernera Minnesote i bivšeg člana Zastupničkog doma. Kako bi doskočili pravnim problemima zamjene kandidata u Ohiju, Demokrati su odlučili održati virtualno imenovanje kandidata za predsjednicu i potpredsjednika, tako da će oni na stranačkoj konvenciji biti samo ceremonijalno ponovno izglasani.
Ovogodišnja nacionalna konvencija Demokratske stranke nije prvi takav događaj koji se odvija u Chicagu. Naprotiv, taj grad je jedno od najpopularnijih mjesta za održavanje stranačkih konvencija, jer su se one do sada u Chicagu održale ukupno 25 puta, od čega je 14 bilo konvencija Republikanaca, a 11 Demokrata. Najzanimljivija konvencija je bila ona Demokratske stranke, koja se održala 1968., još jedne povijesne godine za američku politiku. Ta stranačka konvencija po mnogome je slična ovogodišnjoj. U ožujku te godine predsjednik Lyndon Johnson također se odlučio povući iz utrke za novi mandat, potaknut slabim izgledima za reizbor i pritiskom stranačkih čelnika. Na stranačkoj konvenciji također je kao kandidat stranke izabran tadašnji potpredsjednik, Hubert Humphrey. Razlika između konvencije te godine i ovogodišnje je što se stranački kandidat za predsjednika ovoga puta zna unaprijed, tako da će se izbjeći tzv. otvorena konvencija, u kojoj se o kandidatu odlučuje na licu mjesta, što dovodi do daljnje polarizacije unutar stranke.
Ono što je također obilježilo Demokratsku konvenciju 1968. godine, ali i cijelu predsjedničku kampanju, bili su masovni prosvjedi protiv rata u Vijetnamu. Desetak tisuća demonstranata prosvjedovalo je punih tjedan dana na ulicama Chicaga, zahtijevajući prekid rata u Vijetnamu. Gradska vlast na prosvjede je odlučila odgovoriti silom, poslavši na prosvjednike ne samo policiju, nego i jedinice Nacionalne garde. Vrhunac se zbio pred kraj Nacionalne konvencije kada je policija silom rastjerivala prosvjednike, pri čemu je ozlijeđeno više od stotinu policajaca i isto toliko civila. Cijeli događaj uživo su prenosile televizijske postaje koje su pratile konvenciju. Grupa aktivista, poznata kao Čikaška sedmorka, završila je na sudu pod optužbama za poticanje nereda. Taj događaj postao je dijelom popularne kulture, jer je na temu prosvjeda i kasnijih suđenja snimljeno nekoliko dokumentarnih i igranih filmova, od kojih je najpoznatiji istoimeni igrani film iz 2020., koji je nominiran za šest nagrada Oscar.
Ovogodišnju predsjedničku kampanju obilježili su masovni prosvjedi diljem Sjedinjenih Država, protiv američke podrške Izraelu u ratu s Hamasom u Palestini. Vrhunac prosvjeda dogodio se u travnju ove godine, kada su se prosvjedi proširili na sveučilišne kampuse u gotovo svim saveznim državama SAD-a. Prosvjedni su pokreti imali utjecaja i na rezultate predizbora u Demokratskoj stranci, jer su propalestinski aktivisti, razočarani Bidenovom podrškom Izraelu, pokrenuli kampanju u kojoj su pozivali birače da na izborima glasaju „neopredijeljeno“. Najveći udarac za Bidenovu kampanju dogodio se u saveznoj državi Michigan, koji ima najveću koncentraciju stanovništva arapskog porijekla. Više od 100 000 birača je glasalo „neopredijeljeno“, što čini 13.21% ukupnih glasova na predizborima. Na kraju predizbora, ukupno 36 delegata je bilo za opciju neopredijeljenih birača. Iako je ovaj broj samo kap u moru ukupnog broja delegata Demokratske stranke na Nacionalnoj konvenciji (kojih je više od 4 000), kampanja je poslala snažnu poruku nezadovoljstva članovima Demokratske stranke.
Promjenom predsjedničkog kandidata Demokratske stranke nije došlo i do promjene politike propalestinskih aktivista. Prosvjednici su pokušali prekinuti stranačke skupove Kamale Harris u Michiganu i Arizoni, te na skupu u Marylandu, na kojem su se zajedno pojavili Biden i Harris. Organizatori Demokratske konvencije očekuju desetke tisuća prosvjednika na ulicama Chicaga iz više od dvjestotinjak propalestinskih civilnih udruga. Okrug Cook, koji se nalazi u predgrađu Chicaga, poznat kao Mala Palestina, dom je najmnogobrojnije skupine stanovništva palestinskog podrijetla u Sjedinjenim Državama. Brojni stanovnici ovog okruga također su se priključili aktivističkim skupinama i najavili su svoj dolazak na prosvjede tijekom trajanja Konvencije. Aktivisti namjeravaju izvršiti pritisak na čelnike Demokratske stranke, kako bi u stranački program uvrstili zahtjev za trenutnim prestankom sukoba u Gazi, prekinuli opskrbu Izraela oružjem, te kako bi pozvali na uklanjanje izraelskih naselja na Zapadnoj obali.
Prosvjedi protiv rata u Vijetnamu 1968. duboko su polarizirali Demokratsku stranku, a kasno uključivanje potpredsjednika Humphreya u predsjedničku kapanju dodatno je oslabilo njegove izglede na izborima, zbog čega je i izgubio utrku od Richarda Nixona. Ove godine čelnici stranke brzo su se okupili oko potpredsjednice Harris, a propalestinski prosvjedi nisu toliko uzdrmali Demokrate, iako su poslali snažnu poruku čelnicima kako dobar dio birača nije zadovoljan bliskoistočnom politikom administracije Biden-Harris. Na ulicama Chicaga se ove godine ne očekuju nasilni prosvjedi kao što je to bilo davne 1968., ali Demokrati ne bi smjeli ignorirati propalestinske aktiviste, jer imaju značajnu ulogu u Demokratskoj stranci u Michiganu i Wisconsinu, ključnim saveznim državama koje mogu donijeti prevagu na izborima u studenom.
U predizbornim anketama tijekom 1968. vodio je republikanski kandidat Richard Nixon, koji je na kraju i pobijedio, iako je u posljednjim tjednima kampanje Hubert Humphrey znatno smanjio zaostatak. Tijekom cijele 2024. u predizbornim anketama je vodio republikanski kandidat Donald Trump, protiv trenutnog predsjednika Joea Bidena. No, nakon Bidenova izlaska iz kampanje, Kamala Harris je entuzijastično krenula u kampanju, sustigavši Donalda Trumpa u nacionalnim anketama, te u većini ključnih saveznih država. Hoće li se ponoviti povijest iz 1968., kako na ulicama Chicaga, tako i na rezultatima predsjedničkih izbora, ostaje nam za vidjeti.
