Vladina većina predvođena HDZ-om revidirala je granice izbornih jedinica, proglasivši svoje rješenje prikladnim odgovorom na odluku Ustavnog suda iz veljače. Način na koji je to učinila digao je puno medijske, stručne i oporbene prašine, a zatim je ta važna tema pala u drugi plan. Došlo je ljeto, a fokus političke borbe prebacio se na pitanja štrajka u pravosuđu i afere prodaje zaliha plina po niskoj cijeni. Na jesen nam slijedi završna saborska rasprava o Vladinom rješenju, ali i o oporbenim prijedlozima koji nisu raspravljeni na posljednjoj redovnoj sjednici Sabora prije ljeta.
Želeći provesti što manje korekcije, Vlada je u Sabor poslala prijedlog koji dobrim dijelom prati rješenje Nenada Pokosa s Instituta „Ivo Pilar“. Prijedlog je 14. srpnja usvojen u prvom čitanju, s tim da je oporba bojkotirala glasovanje zbog nezadovoljstva što je prijedlog poslan u Sabor bez šire stručne rasprave. Prijedlog ne prati županijske granice, grad Zagreb je podijeljen na tri izborne jedinice, koje uključuju i susjedne općine, a najneprirodnije su granice nove VII. izborne jedinice koja se proteže kroz čak pet različitih županija u različitim klimatskim i vinorodnim zonama, od Primorsko-goranske do Sisačko-moslavačke. Nasuprot tome, SDP je uputio prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama i Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, kako bi predložio rješenje sa šest izbornih jedinica nejednake veličine (18 do 29 mandata) koje prate županijske granice, više-manje na tragu prijedloga udruge GONG i Gorana Čulara s Fakulteta političkih znanosti. Dalija Orešković, politička tajnica stranke Centar, još je u svibnju predložila da se o Zakonu o izbornim jedinicama raspiše referendum, pozivajući se pritom na GONG-ov model. Da bi bolje razumjeli zašto je Vladino rješenje problematično, valja prethodno sagledati kako su u drugim državama članicama Europske unije skrojene izborne granice.
Od 27 država članica Europske unije, listovni razmjerni sustav uz Hrvatsku trenutno koristi njih 18, tj. Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska. U dva slučaja, nizozemskom i slovačkom, cijela država tvori jedan izborni okrug (tzv. at-large sustav). Kako je u preostalih 16 slučajeva država podijeljena na izborne okruge?
U Austriji savezne države tvore regionalne izborne okruge koji variraju u broju mandata (7 u Gradišću i 37 u Donjoj Austriji), ovisno o broju stanovnika na zadnjem popisu stanovništva. Svaki regionalni izborni okrug podijeljen je na više manjih, zemljopisno kompaktnih temeljnih izbornih okruga koje tvori više gradova i kotareva (zajednica općina).
U Belgiji su provincije te regija grada Bruxellesa ujedno i izborni okruzi, te variraju s obzirom na broj stanovnika (ažuriranje svakih deset godina), od 4 u provinciji Luxembourg do 24 u Antwerpenu.
Bugarska ima 31 izborni okrug (veličine od 4 u malim okruzima do 16 u južnom dijelu grada Sofije). Okruzi se poklapaju s granicama 28 administrativnih oblasti, s time da je Plodviv zasebni izborni okrug istoimene oblasti, a područje grada Sofije podijeljeno je na tri izborna okruga, čije se granice poklapaju s granicama gradskih četvrti.
Na Cipru se izborni okruzi poklapaju s granicama šesterih distrikta (grč. eparhija) koji pokrivaju cijeli otok te variraju od 3 do 20 mandata.
U Češkoj 14 krajeva (pokrajina) čini izborne okruge, s rasponom mandata od 5 u Karlovyim Varima do 26 u Središnjoj Češkoj. Grad Prag je zasebna pokrajina, pa shodno tome i zasebni izborni okrug.
U Danskoj 10 izbornih okruga odgovara granicama 10 pokrajina, a one su pak podijeljene na 92 nominacijska okruga za pojedinačne kandidature na kandidacijskim listama. Izborni okruzi združeni su na višoj razni raspodjele mandata u tri izborne regije koje odgovaraju granicama peterih administrativnih regija. Veličina izbornih okruga varira od 2 (Bornholm) do 20 (Zeland, dan. Sjælland), uz po 2 dodatna mandata koji otpadaju na Grenland i Ferojske otoke kao prekomorske izborne okruge.
Estonija ima 12 izbornih okruga, s time da svaki odgovara jednom ili više od ukupno 15 administrativnih okruga. Grad Tallinn je podijeljen na tri izborna okruga koji su formirani združivanjem po tri, odnosno dva susjedna gradska okruga. Drugi izborni okruzi odgovaraju po jednom administrativnom okrugu, odnosno po dva u slučaju malih okruga. Mandatno variraju od 5 do 16.
U Finskoj se granice 13 izbornih okruga temelje na granicama provincija koje sežu još u XVII. stoljeće, s time da su prije deset godina administrativnom reformom provincije podijeljene u manje cjeline, 19 regija. Broj mandata u svakom izbornom okrugu ažurira se šest mjeseci prije izbora sukladno broju stanovnika, a trenutno varira od 1 (autonomno otočje Åland) do 35 (Uusimaa, okolica Helsinkija).
U Grčkoj sve izborne jedinice, osim u gradovima Ateni i Solunu, koji su podijeljeni na više izbornih jedinica na temelju granica gradskih općina, odgovaraju granicama prefektura (koje su nakon 2010. zamijenjene regionalnim jedinicama). Broj mandata po izbornom okrugu određuje se dijeljenjem broja stanovnika s izbornom kvotom (prosječnim brojem stanovnika po mandatu), te tako ima raspon od 1 (otočni okruzi, poput Kefalonije i Zakintosa) do 19 (južni dio Atene).
Latvija je podijeljena na pet izbornih okruga koji odgovaraju peterim regijama, a svaka bira između 12 i 36 mandata, ovisno o broju stanovnika.
Luksemburg je podijeljen na četiri izborna okruga, uspostavljena 1919., južni, središnji, istočni i sjeverni, koji obuhvaćaju od 2 do 5 kantona te imaju od 7 do 23 mandata. Granice okruga prate granice kantona.
Poljska je podijeljena na 41 izborni okrug u kojima s bira između 7 i 20 zastupnika, ovisno o broju stanovnika. Izborni okruzi prate granice vojvodstava (ukupno 16), a veća vojvodstva podijeljena su na više izbornih okruga.
U Rumunjskoj se izborni okruzi preklapaju s granicama 41 županije (rum. județ), dok je Bukurešt podijeljen na šest izbornih okruga, sukladno granicama bukureštanskih gradskih općina. Svaki okrug bira najmanje 4 zastupnika, a ostatak se određuje prema broju stanovnika koji je nacionalni statistički ured utvrdio u godini koja prethodi izbornoj. Najmanji okruzi biraju 4 zastupnika (primjerice, Tulcea u Dobrudži), a najviše cijeli Bukurešt, njih 29.
Osamnaest portugalskih distrikta tvore izborne okruge, s velikom varijacijom u broju mandata, sukladno broju stanovnika, od 2 (Portalegre, kao i dva inozemna okruga, za birače u Europi i birače izvan Europe) do 48 (Lisabon).
U Sloveniji se, osim dva predstavnika nacionalnih manjina koji se biraju prema Bordinom izračunu, zastupnici biraju u osam izbornih okruga, od kojih se u svakom bira po 11 mandata (svaki od kandidata ima i matični nominacijski okrug unutar izbornog okruga). Osim Hrvatske, Slovenija je jedina članica Unije u kojoj su svi izborni okruzi podjednako veliki. Također, Slovenija je, uz Hrvatsku, jedina država članica koja je glavni grad podijelila na više izbornih okruga tako da isti okrug tvore neke gradske četvrti i susjedne općine. Granice slovenskih izbornih okruga ne podudaraju se s granicama povijesnih slovenskih pokrajina (Gorenjska, Dolenjska, Štajerska, Koruška itd.), niti s granicama statističkih regija, no manje su neprirodne negoli postojeće i predložene granice deset izbornih jedinica u Hrvatskoj. Ljubljana je podijeljena na dva izborna okruga – Centar (središnji i južni dio grada, zajedno sa susjednim općinama Cerknica i Vrhnika) i Bežigrad (sjever i istok grad, zajedno sa susjednim općinama Kočevje, Grosuplje, Litija i Domžale).
U Španjolskoj svaka provincija čini zasebni izborni okrug te ima minimalno dva mandata, a preostali se određuju prema broju stanovnika, tako da najmanja, Soria, bira 2 zastupnika, a Madrid 37. Španjolske enklave na sjevernoafričkoj obali, Ceuta i Melilla, biraju po jednog zastupnika svaka.
Valja spomenuti kako je za raspravu o izbornim okruzima važna i činjenica da su u promatranim slučajevima, osim Hrvatske, Belgije i Španjolske (te Danske u prvom koraku pretvaranja glasova u mandate), izborni prag primjenjuje na nacionalnoj razini, a ne na okružnoj razini. (Portugal i Luksemburg nemaju zakonski prag, što znači da do izražaja dolazi prirodni prag koji ovisi o različitoj veličini izbornih okruga.)
Kako možemo vidjeti iz ovoga kratkog komparativnog pregleda, u svim slučajevima osim hrvatskog i slovenskog, granice izbornih okruga prate administrativne granice te su glavni gradovi zasebni izborni okruzi ili su pak podijeljeni na više okruga, no koji nisu spojeni s okolnim područjima. Hrvatsko i slovensko rješenje inzistiraju na jednakoj veličini izbornih okruga, no u slovenskom slučaju ne postoji srednja razina vlasti (županijska u Hrvatskoj), a granice izbornih okruga ne presijecaju granice općina i gradskih općina, jedinih samoupravnih jedinica u toj zemlji. Također, Slovenija je prostorno kompaktnija od Hrvatske, te je njeno stanovništvo ravnomjernije raspoređeno (udio Ljubljane u stanovništvu cijele zemlje je 13,95 posto, a Zagreba 19,8 posto) pa granice izbornih okruga nemaju neobične i neprirodne oblike.
S obzirom na preferencijsko glasovanje, regionalnu raznolikost i izostanak drugog doma koji bi predstavljao interese županija, at-large sustav ne bi bio pogodan za Hrvatsku. Postojeće rješenje znači da će i u budućnosti biti potrebno prekrajati ionako neprirodne granice izbornih okruga kako bi se očuvalo načelo jednake veličine izbornih jedinica. Rješenje koje je predložio GONG uvažava regionalno predstavništvo, no stvara dovoljno velike izborne jedinice koje jamče visok stupanj razmjernosti, budući da se prag primjenjuje na razini izbornih jedinica. Kada bi Hrvatska slijedila primjer ostatka država članica Europske unije i svaka bi županija bila jedna izborna jedinica, izrazito bi varirao efektivni izborni prag, budući da bi Ličko-senjska županija birala samo 3 zastupnika, a Zagreb 21, što znači da bi on u Zagrebu doista bio pet posto, a u Lici 18,75 posto. Uzevši u obzir navedeno, nadaje se kako je GONG-ov prijedlog optimalno rješenje za hrvatske muke po izbornim jedinicama.
Opširniju autorovu znanstvenu analizu učinaka listovnog razmjernog sustava u Hrvatskoj možete pročitati ovdje.
