Sjedinjene Američke Države provode preraspodjelu mjesta u saveznom Zastupničkom domu svakih deset godina, na temelju popisa stanovništva. Broj mjesta u Zastupničkom domu fiksan je od 1929. godine, kada je zakonski određeno da donji dom ima 435 zastupnika. Od tada se nakon svakog popisa stanovništva provodi preraspodjela zastupničkih mjesta, razmjerno broju stanovnika u svakoj saveznoj državi. Savezne države imaju pravo na minimalno jednog zastupnika, dok se ostatak mjesta raspodjeljuje po Huntington-Hillovoj metodi. Poznata i kao metoda jednakih razmjera, ova metoda dodjeljuje preostala mjesta saveznim državama sukladno broju stanovnika, tako da ide u korist državama s manjim brojem stanovnika.
Posljednja preraspodjela zastupničkih mjesta provedena je 2023. na temelju popisa stanovništva 2020., te je primijenjena na izborima 2024. U najrecentnijoj preraspodjeli, Kalifornija je po prvi puta izgubila jedno zastupničko mjesto zbog izraženog iseljavanja stanovništva posljednjih godina, ali je i dalje ostala država s najvećim brojem zastupnika – njih 52. S druge strane, najveći prirast stanovništva imao je Teksas, koji je zbog toga dobio dva nova zastupnika i sada ih ukupno ima 38. Svi zastupnici biraju se u jednomandatnim izbornim okruzima (kongresnim distriktima), a u državama koje imaju pravo na samo jednog zastupnika cijela savezna država je jedna izborna jedinica.
Nakon svakog popisa Savezni ured za popis stanovništva određuje broj zastupnika za savezne države, te ih obavještava o eventualnim promjenama u broju mandata. Države zatim pristupaju procesu crtanja novih granica izbornih okruga, u kojem imaju slobodu izbora modela. Polovica država prepušta svojem zakonodavnom tijelu crtanje izbornih okruga, uz odobrenje guvernera. Druga najzastupljenija metoda je stvaranje neovisnih komisija, kojima je cilj spriječiti stranački utjecaj na kreiranje okruga. Proces kreiranja izbornih okruga je često pod utjecajem gerrymanderinga, odnosno namjernog pristranog krojenja granica tako da se osigura prednost nekoj političkoj stranci. Česta pojava je i rasni gerrymandering, u kojem se izborni okruzi kreiraju tako da onemoguće određenim rasnim manjinama njihovog predstavnika.
Na posljednjim održanim izborima za Zastupnički dom 2024. Republikanci su zadržali tanku većinu osvojivši 220 zastupničkih mjesta, nasuprot 215 mjesta koliko su osvojili Demokrati. Istoga je dana na predsjedničkim izborima pobijedio Donald Trump, koji se tako nakon četiri godine ponovno vratio u Bijelu kuću. Poučen rezultatima na međuizborima (midterms) 2018. na kojima su Demokrati osvojili većinu u Zastupničkom domu i tako onemogućili provođenje njegove zakonodavne agende u prvom mandatu, Trump je odmah po preuzimanju dužnosti u drugom mandatu krenuo u akciju sprječavanja takvog scenarija. Trump čvrsto drži uzde unutar stranke, pa tako kontinuirano prati zakonodavni proces u Zastupničkom domu, te „prijeti“ na svojoj društvenoj mreži Truth Social svim Republikancima da će podržati njihove protukandidate na stranačkim predizborima mjesta ako ne glasaju sukladno njegovim očekivanjima. Također, Republikanska stranka godinu dana prije novih međuizbora raspolaže s rekordnim financijskim sredstvima. Čelnici ističu da se neće ustručavati potrošiti značajna sredstva kako bi podržali kandidate koje favorizira Trump. Važno je napomenuti i da Trump u ovom trenutku uživa potporu 84 posto članova svoje stranke (Brenan 2025) i njegova podrška kandidatima ima snažan utjecaj na republikanske birače na stranačkim predizborima.
No ipak, niti golemi budžet niti Trumpova podrška ne garantiraju pobjedu nijednom republikanskom kandidatu na međuizborima, posebno ako se uzme u obzir da većina predsjednika izgubi većinu u Zastupničkom domu na polovici svojega mandata. Stoga je Trump počeo vršiti pritisak na republikanske guvernere na kontroverzan potez. Riječ je o crtanju novih granica kongresnih distrikta između dva popisa stanovništva. Plan je ukinuti i ono malo kompetitivnih (swing) distrikata kako bi se zadržala većina u Zastupničkom domu. Najveći pritisak doživio je guverner Teksasa Greg Abbott, jer njegova država donosi najveći broj mandata Republikancima. Tu državu je Trump osvojio s prosječno 9 posto prednosti nad demokratskim protukandidatima na trima posljednjim predsjedničkim izborima (2016, 2020, 2024). Abbott je isprva oklijevao prihvatiti se takvog posla, smatrajući da je rizik prevelik i da bi mogao imati negativne posljedice. Naposljetku je popustio Trumpovom pritisku i kroz zakonodavno tijelo progurao zakon o novim granicama izbornih okruga. Nova karta utječe na pet okruga koje zastupaju Demokrati, a u kojima većinu stanovništva čine rasne manjine.
Nove granice usvojili su i Missouri i Sjeverna Karolina, dok neke države još uvijek razmatraju koje su im opcije na raspolaganju. Jedna od njih je Indiana u koju je potpredsjednik JD Vance osobno otputovao kako bi izvršio pritisak na republikanske zakonodavce u državi. No nisu svi republikanski guverneri popustili pod pritiskom. Guvernerka New Hampshirea, savezne države koju možemo opisati kao ljubičastu (jer ne naginje izrazito niti na stranu Demokrata niti Republikanaca) odlučno je odbila crtati nove granice prije novog popisa stanovništva. Vrhunac političke drame oko procesa crtanja novih granica dogodio se sredinom studenoga, kada je savezni sud u Teksasu presudio da je nova preraspodjela izbornih jedinica protuzakonita jer predstavlja izraziti rasni gerrymandering, te je zabranio korištenje novih jedinicama na izborima 2026. godine. Konačnu odluku u tom slučaju donijet će Vrhovni sud SAD-a.
Kako svaka akcija rezultira jednakom reakcijom, nije dugo trebalo čekati da savezne države u kojima su na vlasti guverneri iz Demokratske stranke poduzmu iste korake. Najdalje je otišla Kalifornija, u kojoj je guverner Gavin Newsom na referendumu progurao novu kartu podjele kongresnih distrikata. Nova karta izravno utječe na pet kongresnih distrikata čineći ih teško osvojivima Republikancima, ali i dodatnih sedam koji su smatrani kompetitivnima a sada postaju nešto lakši za Demokrate. Time je Kalifornija poništila sve učinke gerrymanderinga u Teksasu. Slične planove imaju još Maryland i Virginia, koji su za sljedeću godinu također najavili crtanje novih granica. Gavin Newsom je obećao da je promjena granica izbornih okruga u Kaliforniji samo privremena, do novog popisa stanovništva 2030. No kako kaže stara izreka: nema ništa trajnijeg od privremenog rješenja. Pogotovo ako ide u korist onome tko je rješenje predložio.
Ovakvo miješanje američkog predsjednika u izbore za Zakonodavni dom svojevrsni je presedan. Po prvi puta predsjednik vrši pritisak na vlast država da crtaju nove granice kongresnih distrikta, a da to nije rezultat saveznog zakonodavstva (poput usvajanja Voting Rights Act iz 1965. koji je zabranio rasnu diskriminaciju pri glasanju). Trump se u drugom mandatu ne libi ničega kako bi osigurao svoju apsolutnu dominaciju nad saveznim zakonodavnim procesom te kako bi proveo svoju agendu. Povijest pokazuje da ovakvi potezi uvijek rezultiraju političkom odmazdom od oporbene stranke. Neovisno o tome koja stranka kontrolira Bijelu kuću ili Kongres, druga strana uzvrati istom mjerom čim dođe na vlast. U takvoj strategiji „milo za drago“ dobitnici su rijetki, a na gubitku je američka demokracija.
Literatura
Brenan, M. (2025). Trump's Approval Rating Drops to 36%, New Second-Term Low. Gallup. 28. studeni 2025. https://news.gallup.com/poll/699221/trump-approval-rating-drops-new-second-term-low.aspx (pristupljeno: 1. prosinca 2025).
