Politika za mlade u Hrvatskoj: (ne)željeno dijete hrvatske administracije

U ljeto 2020. godine hrvatske su politike za mlade po prvi put iz različitih ministarstava ukalupljene u tijelo državne uprave koje u svom cilju ima formulirati i koordinirati ne samo politiku za mlade, već i demografsku politiku. Kao što je navedeno o Uredbi o osnivanju, ali i u Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, zamišljeno je da Središnji državni ured za demografiju i mlade (SDUDM), unutar kojeg već četiri godine mladi koegzistiraju s drugim važnim područjem – demografijom, sa svojih 67 predviđenih državnih službenika i namještenika služi kao središnje mjesto za koordiniranje politika za mlade.

Politika za mlade u užem smislu institucionalizirana u Službi za mlade, smještena je u jedan od dva postojeća sektora – Sektor za mlade i poticanje roditeljstva, premda nije sasvim jasno zašto poticanje roditeljstva nije dio demografskog dijela državnog ureda. Uredba uz to predviđa i postojanje dviju samostalnih službi koje će obavljati poslove relevantne za sektor mladih – Samostalnu službu za programe i projekte  u području demografije i mladih te Samostalnu služba za međunarodnu suradnju u području demografije i mladih. Podrazumijeva se da ovako strukturirano državno tijelo, zbog horizontalne prirode politika za mlade, surađuje s drugim državnim i javnim tijelima u RH te ostvari komunikaciju i suradnju s civilnim sektorom.

S obzirom na to da se četverogodišnji mandat Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade bliži kraju, pravo je vrijeme za parcijalnu evaluaciju rada istog, koristeći postulate evaluacijske teorije javnih politika i komunikacijske modele, s ciljem objektivne analize dijela nacionalne politike za mlade. Samim time, ovaj tekst sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu donosim pregled sadržaja rada SDUDM-a na temelju dostupnih informacija na mrežnim stranicama (planova i izvješća), a u drugom dijelu analiziram vijesti na mrežnim stranicama i sadržaj Facebook profila SDUDM-a.

Zbog prirode ovog teksta provedena analiza neće biti iscrpna te se unaprijed ograđujem od kritika da u Hrvatskoj i druga javna i državna tijela (kao npr. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Agencija za mobilnost i programe EU, Savjet za mlade Vlade RH, Nacionalni savjet mladih i drugi) imaju utjecaj na politike za mlade, a da nisu analizirana. Cilj ovog rada je analizirati rad središnjeg tijela jedne javne politike na temelju javno dostupnih informacija i ponuditi odgovor na pitanje je li postojanje ovog tijela opravdalo očekivanja donositelja odluka.

U prosincu 2020. godine SDUDM je objavio dokument Provedbeni program Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade za razdoblje 2021.-2024. godine što je obveza koju ima temeljem Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. U navedenom dokumentu stipulirana su dva cilja: potpora roditeljstvu i veća uključenost mladih. Dokument svojim sadržajem najavljuje donošenje novog strateškog dokumenta  te apostrofira civilno društvo, jedinice lokalne i regionalne samouprave i savjete mladih kao ključne partnere, a od specifičnih skupina mladih naglašavaju se mladi s manje mogućnosti, tj. mladi u ruralnim krajevima kao istaknute ciljane skupine na koje treba obratiti posebnu pažnju. Provedbeni program navodi da će SDUDM, u periodu 2021.-2024., do kraja prosinca 2021. godine donijeti jedan strateški dokument u području mladih, a u prosincu 2022. jedan propis u području mladih (izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih). Uz to, 2021. i 2022. godine SDUDM će financirati 160 projekata udruga mladih i za mlade, dok će 2023. i 2024. taj broj narasti na 170. Za prve dvije godine planirano je da 25 projekata bude usmjereno na mlade u ruralnim sredinama, a za druge dvije, njih 30. Zaključno, od 2022. do 2024. svake godine SDUDM će obilježiti jedan datum posvećen mladima. Za provedbu ovih aktivnosti bilo je planirano utrošiti 11 000 000 kuna.

Već letimičan pregled ovih ciljeva i alociranih sredstava za njihovu provedbu otkriva skromnost u planiranju, no ostaje vidjeti je li ovo državno tijelo možda kroz svoji rad nadišlo svoje inicijalne planove?

Aktivnosti i ciljevi SDUDM-a 2020.-2024. kroz godišnje izvještaje o radu

Kako bismo odgovorili na pitanja o ostvarenosti ciljeva, prikupljana su dostupna godišnja izvješća o radu SDUDM-a, kojih je na mrežnim stranicama tog državnog tijela u trenutku pisanja ovog teksta bilo objavljeno njih ukupno dva. U prosjeku, godišnji izvještaj ovog državnog tijela ima 14 stranica, od čega je jedna i pol stranica posvećena mladima.

U izvještajima za 2021 i 2022. godinu navedene su dvije aktivnosti: Osiguravanje preduvjeta za aktivno sudjelovanje mladih u društvu (donesen strateški akt u području mladih, usvojene izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih) te stvaranje većeg broja mogućnosti za mlade s posebnim naglaskom na mlade u ruralnim sredinama (financijska podrška projektima i programima usmjerenim mladima s posebnim naglaskom na mlade u ruralnim sredinama, obilježavanje značajnog datuma vezanog uz mlade).

2021. godine SDUDM je u vezi s osiguravanjem preduvjeta za aktivno sudjelovanje mladih u društvu, tj. pokazateljem rezultata (Donesen strateški akt u području mladih, usvojene izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih) osnovao radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih koja je održala jedan sastanak; podugovorio izradu Analize stanja u sektoru mladih u Republici Hrvatskoj; osnovao radnu skupinu za izradu Nacionalnog programa za mlade koja je održala jedan sastanak.

Dok je u oba izvještaja prva aktivnost neizvršena, druga je u izvještaju za 2021. prezentirana kao “u tijeku”, a u izvještaju za 2022. godinu kao izvršena. Kako izvještaja za 2023. i 2024. godinu nema, ono što je poznato je da je SDUDM Nacionalni program za mlade i Izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih ostvario tek 2023. godine, dakle s dvije godine zakašnjenja u odnosu na inicijalni Provedbeni program.

Mjera Stvaranje većeg broja mogućnosti za mlade s posebnim naglaskom na mlade u ruralnim sredinama u 2021. godini sastojala se od dodjele sredstava na javnom pozivu za udruge mladih i za mlade (v. tablicu) te organizacije webinara „Transformacija prehrambenih sustava: Inovacije mladih za ljudsko i planetarno zdravlje“.

2022. godine SDUDM je u sklopu mjere Osiguravanje preduvjeta za aktivno sudjelovanje mladih u društvu 30. prosinca poslao Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladihu javno savjetovanje te su održana tri sastanka Radne skupine za izradu Nacionalnog programa za mlade što je rezultiralo Nacrtom. Vezano za mjeru Stvaranje većeg broja mogućnosti za mlade s posebnim naglaskom na mlade u ruralnim sredinama te je godine raspisan javi poziv za udruge mladih i za mlade (v. tablicu) te održan okrugli stol Međugeneracijska solidarnost i stvaranje svijeta za sve uzraste. U Izvještaju za 2022. godine navodi se da mjera osnivanja multifunkcionalnih centara nije provedena zbog “određenih prepreka”. O kakvim je preprekama riječ – javnost ne saznaje.

Što se tiče financiranja udruga mladih i za mlade, nakon što 2020. godine usred pandemije SDUDM nije raspisao natječaje niti financirao udruge mladih i za mlade iako su upravo ti entiteti pružali ono što država vrlo ograničeno pružala (psihološku pomoć, prostor provođenja slobodnog vremena u obliku digitalnog rada s mladima, platforme za socijalizaciju, neformalno obrazovanje i sl.), to je ipak učinio 2021., 2022. i 2023. godine. U tablici se nalazi pregled dodijeljenih sredstava. Iz tablice je razvidno da niti ciljni broj projekata, niti željeni broj financiranih projekata za mlade iz ruralnih područja nije postignut.

Premda izvještaji za 2023. i 2024. u trenutku pisanja ovog teksta nisu dostupni, iz vijesti na mrežnim stranicama jasno je da je Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 7. lipnja 2023. usvojila Nacionalni program za mlade od 2023. do 2025. godine, a da je Hrvatski sabor 14. srpnja 2023. većinom glasova donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih. Time je ispunjen cilj koji je SDUDM imao na početku svog mandata (Osiguravanje preduvjeta za aktivno sudjelovanje mladih u društvu). Doduše, s dvije godine zakašnjenja. Osim toga, na mrežnim stranicama navodi se i financiranje razvoja multifunkcijskih centara za mlade (jedan u 2023. i četiri u 2024. godini), no o realizaciji zbog nedostatka podataka ne možemo govoriti. Drugi aspekt koji je nužan za razumijevanje rada SDUDM-a je onaj komunikacijski, što je tema drugog dijela ovog teksta.

Komunikacija SDUDM-a putem mrežne stranice i Facebook profila

Od pokretanja web stranice SDUDM-a na njoj je ukupno objavljeno 628 vijesti, od čega 181 koja tematizira mlade, odnosno 28,8%. Analiziramo li sadržaj objava, nekoliko je kategorija. U prvu kategoriju spadaju administrativne teme, najava različitih (rezultata) natječaja, objave poziva SDUDM-a te donošenje strateškog i zakonskog okvira. Druga kategorija odnosi se na informiranje javnosti o radu Savjeta mladih vlade RH i Mladog delegata UN-a, treća na prenošenje vijesti partnerskih organizacija (primjerice europskih tijela, Vijeća Europe, Udruge gradova i sl.). Protokolarne čestitke obilježavanja bitnih dana su četvrta kategorija, a najprevalentnija kategorija su obavijesti o aktivnostima državne tajnice Željke Josić. Većina obavijesti na mrežnim stranicama SDUDM-a (u svih pet kategorija) personalizirane tako da je upravo državna tajnica glavni subjekt objave, odnosno informira se javnost o tome s kim se Josić sastala, koju je jedinicu lokane ili regionalne samouprave posjetila (prevladavaju one iz Sisačko-moslavačke županije odakle je Željka Josić), te na kojim je konferencijama i sastancima državna tajnica bila.

Što se komunikacije na društvenim mrežama tiče, odabrana je najaktivnija društvena mreža Facebook koja u trenutku pisanja ovog teksta, ima oko 1900 fanova i 139 pratitelja. Za potrebe ovog teksta analizirane su sve objave. Frekvencijski rezultati govore da je u tri i pol godine udio djelomičnih ili isključivih objava koje tematiziraju mlade oko 37%. Posebno je zanimljivo da je 2022. godine, koja bila Europska godina mladih, SDUDM objavio samo 35% svih postova (od ukupno 239) na temu mladih. Krenemo li u sadržajnu analizu objava posvećenih mladima, vidjet ćemo da sadržaj ne odstupa od objava s mrežne stranice, odnosno da prevladavaju prenošenje informacija drugih entiteta te izvještaji o sudjelovanju državne tajnice u nekom događanju.

Zaključak: personalizacija politike i prostor za napredak

Što iz svih ovih podataka možemo zaključiti o radu SDUDM-a? Podsjetimo, riječ je o državnom tijelu koje treba koordinirati ne jednu nego dvije horizontalne politike, predlagati mjere za unapređenje mladih i demografije te ostvarivati suradnju s različitim dionicima kako bi demografska politika i politika za mlade bila inkorporirana u cjelokupni rad vlade, ostale javne politike te odgovarale na potrebe ciljanih skupina.

Iako iz ove analize ne možemo donijeti zaključke o sadržaju javnih politika, sasvim je jasno da ciljevi SDUDM-a jesu ostvareni. Međutim, ti ciljevi su bili i više nego skromni. Riječ je o uglavnom naslijeđenim orijentacijama iz entiteta koji je prethodio SDUDM-u (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku). Isto tako, vidljivo je da i ti skromni ciljevi nisu adekvatno isplanirani budući da je SDUDM s realizacijom aktivnosti kasnio ili nije postigao ciljane vrijednosti, kao na primjer u broju projekata koje je trebao financirati. Nadalje, komunikacijski obrasci ovoga tijela komplementarni su ranije iznesenim zaključcima te potvrđuju da je glavni modus operandi SDUDM-a prenošenje informacija, dijeljenje statistika, obilježavanje (ne)važnih dana i obljetnica te personalizacija politike za mlade u vidu državne tajnice. Iz komunikacijske strategije SDUDM-a ne saznajemo mnogo o samom sadržaju politika za mlade, a još manje o tome kako se odvija koordinacija javnih politika, što je svakako nešto što u budućnosti treba unaprijediti.

Na pitanje je li SDUDM opravdao svoje postojanje, ova rudimentarna analiza ne može dati jednoznačan odgovor, no valja istaknuti da se donošenje jedne strategije i izmjena i dopuna jednog zakona te administracija tri javna poziva za OCD-ove u četiri godine, uz organizaciju nekoliko (online) seminara i konferencija, teško može smatrati ambicioznim. Imajući u vidu ograničenja ove analize, sve navedeno sugerira da postoji velik prostor za napredak, kako u sadržajnom smislu, tako i u komunikacijskom, u koordiniranju i komunikaciji nacionalnih politika za mlade.